Prostorno Uređenje:

1.    Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina.
2.    Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.
3.    Dijelovi (etaže) i visina građevine :                                                                  Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog  terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena (ispod kata ili krova)    Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,                        Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.                                      Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja        Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova
Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2m
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine od najviše točke krova.
4.    Obalna crta je crta plimnog vala na obali
5.    Opremanjem građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogučuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumtentu prostornog uređenja.
6.    Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno sivma i pod jednakim uvijetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta itd itd.)
7.    Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup od građevnih čestica.

PROVOĐENJE DOMKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA:
Lokacijska dozvola:
- Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostorog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom.
- Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovog  Zakona i propisima donesenima temeljem ovog  Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima.
- U slučaju međunarodne neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja užeg i šireg područja, lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenata prostornog uređenja šireg područja.
- U postupku donošenja odluke o koncesiji na temelju koje če se provesti neki zahvat u prostoru mora se nabaviti lokacijska dozvola.
- Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska bruto površina nije veća od 600m i jednostavne građevine i radove.

Nadležnost za izdavanje lokacijske dozvole:
Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo:
- Županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave,
- Grada  Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području
- velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostrou koji je planiran na području dviju ili više županija, dnosno grada zagreba.

Izmjena i dopuna lokacijske dozvole
Podnositelj zahvata je dužan ishoditi izmjenu ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu u prostoru učiniti promjene kojima se mjenjaju lokacijski uvijeti ovog Zakona, a da se pritom ne mijenja njihova usklađenost s prostornim planom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana.

Rok za izdavanje lokacijske dozvole
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ministarstvo je dužno riješiti u roku od šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva te pribavljenih akata.

Pravo na žalbu
Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu. Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Važenje lokacijske dozvole
Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u orku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole.
Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovog zakona i drugi uvijeti u slkladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.

GRADNJA
Pojmovi Gradnje:

1.    Elaborat iskoličenja građevine je dokmunet kojim se iskazuje način iskolčenja građevine na terenu i način kojim su stabilizirane točke planirane građevine.
2.    Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja za izgrađenu građevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretina prema posebnom zakonu.
3.    Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća.
4.    Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utjeće na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu ili kojima se mjenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
5.    Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova raddi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojim se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvijetima u ksladu s kojima je izgrađena.
6.    Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije, oprema ili postorjenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu odvojiti od građevine.
7.    Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, uključivo i zbrinjavanje zatečenog otpada u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine, te dovođenje građevne čestice odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje.
8.    Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cijelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,
9.    Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina,
10.    Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u blizini mjesta prethodno uklonjene građevine unutar iste čestice, kojom se binto ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadasnje građevine.
11.    Zgrada je zatvorena i ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja biljaka i stvari. Zgradom se smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine
Zgrada čija građevinska površina nije veca od 400m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građ površina nije veca od 600m2 su zgrade u čiju se građevinsku bruto površinu uračunavaju i povrine svih drugih građevina ako se grde na istoj čestici.